10/11/2023 – Life Artina

Day

10 studenoga, 2023

Zaključci sa završnog sastanka Koordinacijskog odbora projekta LIFE Artina

Artina10/11/2023Novosti

Na nedavno održanom završnom sastanku Koordinacijskog odbora projekta LIFE Artina, predstavnici partnera Bioma, Sunca, i JU PP Lastovsko otočje, uz članove Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) te Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, istaknuli su ključne uspjehe ostvarene tijekom pet godina trajanja projekta. Na samom početku, uz uvodnu riječ Ivane Selanec, direktorice Bioma pozdravio nas...

Održan hands-on trening

Artina10/11/2023Novosti

Nakon uspješno završenih edukativnih programa u sklopu LIFE Artina projekta, došlo je vrijeme da se edukativni programi predstave zainteresiranim javnim ustanovama. Hands-on trening u Parku prirode Telašćica Provođenje ovog hands-on treninga proveli smo u prostorijama Parka prirode Telašćice i njihovom novootvorenom Interpretacijsko-informacijskom centru Grpašćak. Osim djelatnika JU PP Telašćica na treningu su sudjelovale i djelatnice Javne ustanove Nacionalni park Brijuni....

Kaukali i gregule pripadaju skupini morskih ptica koje nazivamo cjevonosnice. U istu tu skupinu spadaju albatrosi!

Cjevonosnice su dobile ime po cjevastim strukturama koje imaju na kljunu. Putem tih „cjevčica“ izlučuju koncentriranu otopinu soli što im omogućuje da piju slanu morsku vodu te budu neovisne o izvorima slatke vode. Latinsko ime za cjevonosnice je Procellariformes, što dolazi od riječi procella – oluja.

Cjevonosnice su stara skupina ptica koja se odvojila prije otprilike 60 milijuna godina. Danas ih ukupno ima oko 125 vrsta, veći dio njih na južnoj polutci. Najbliži srodnici među ostalim skupinama ptica su im – pingvini!

Kaukali i gregule gotovo cijeli život provode na otvorenom moru dok na kopno slijeću samo za sezone gniježđenja. Na kolonije dolaze za vrijeme noći, što je vjerojatno ponašanje razvijeno radi izbjegavanja predatora poput galebova.

Kaukali i gregule, kao i većina cjevonosnica, povijesno rade kolonije na izoliranim mjestima bez prisutnosti sisavaca, stoga nažalost, nemaju razvijene mehanizme obrane gnijezda od naknadno naseljenih sisavaca poput štakora, mungosa itd...

... To znači da su njihova jaja i ptići praktički bespomoćni pred gladnim sisavcima, koji u nekim slučajevima mogu potpuno „počistiti“ čitavu koloniju.

Kaukal i gregula su vrste koje snesu samo jedno jaje godišnje, ulažu mnogo brige i vremena u razvoj jednog ptića i stoga se jako sporo razmnožavaju. Ukoliko izgube jaje ili ptića, neće više imati zamjensko leglo te godine.

Da bi dostigli spolnu zrelost treba im po više godina (greguli više od 3, kaukalu više od 5), ali zato žive dugo, mogu doživjeti više od 25 godina.

Za kaukala (Calonectris diomedea) se smatra da je povezan s mitom o slavnom grčkom junaku Diomedu, u kojem je jedna od dominantnih tema preobrazba njegovih prijatelja u ptice nakon njegove smrti...

... Mit je interesantan jer je vezan za pomorske puteve u Jadranu, a pri recentnom iskopavanju na Palagruži nađena je keramika koja jasno upućuje na Diomedov kult, što bi značilo da bi baš to mogao biti čuveni "Diomedov otok" za koji je vezana priča o njegovoj smrti...

... Osim geografskog položaja, i neki detalji o pticama idu u prilog tezi da su slavne "Diomedove ptice" bile upravo kaukali - zbog niskog leta nad morem, zbog plačnog glasanja i približavanja ljudima.

I kaukal i gregula imaju specifično glasanje kojim dozivaju svoje partnere i pomladak kada se vraćaju noću na kolonije. Upravo zbog tog, pomalo jezivog glasanja tokom noći, neki su otoci, poput Palagruže, bili smatrani ukletima među ribarima i pomorcima.

Gregula je do nedavno bila smatrana podvrstom maloga zovoja (Puffinus puffinus). O malom zovoju postoji legenda koja potječe iz isladske Sage o Njalu o događajima iz 11. st. - riječ je o vikinškom pohodu na Dublin, gdje su Vikinge tri noći zaredom svojim glasanjem prestravljivala jata ptica koja su ih zatim napadala pa su se morali braniti mačevima i štitovima...

... Oni su mislili da su to "morski gavrani", no prema opisu i lokaciji gniježđenja razjasnilo se da su bili zovoji. U tome su Vikinzi vidjeli loš predznak pa su na kraju u pohodu doživjeli poraz.

Zaključci sa završnog sastanka Koordinacijskog odbora projekta LIFE Artina

Održan hands-on trening

Novosti

Zaključak LIFE Artina projekta: Petogodišnje putovanje za očuvanje morskih ptica

Izrađena dva stajališta projekta za očuvanje morskih ptica

Provedene akcije čišćenja kao jedna od komponenti strategije replikacije i prijenosa znanja u sklopu LIFE Artina projekta

Jeste li znali?

Korisni linkovi