Gregula je endemska vrsta ptice endemična za područje Mediterana, srednje veličine koja broji između 300 do 500 parova u Hrvatskoj. (BirdLife International, 2020).
Na kopno dolaze isključivo radi gniježđenja na kamenite otoke i hridi poput onih u lastovskom arhipelagu. Gnijezde se u prirodnim rupama koje se može naći u pukotinama ili između većih stijena, a koriste se najdubljim dijelovima takvih šupljina. Takva mjesta im omogućuju da se sakriju od predatora i zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta te im pomaže u regulaciji temperature.
Gregule se obično prvi puta gnijezde nakon tri do četiri godine nakon izlijeganja (Borg et al., 2010). Ciklus gniježđenja započinje u studenom kada se ptice polako počinju vraćati do kolonija (Bourgeois et al., 2008). U tom razdoblju ptice se pripremaju i brane svoja gnijezda te stvaraju vezu s partnerom. Partneri su obično vjerni jedan drugome i ukoliko su tijekom gniježđenja u prošlom ciklusu bili uspješni, vrlo je vjerojatno da će se vratiti u isto gnijezdo (Bourgeois, Dromzée and Vidal, 2014). Na gnijezdilište se vraćaju u sumrak ili ranu večer kako bi smanjili rizik gubitka gnijezda ili partnera zbog uljeza.
Parenje započinje u veljači, a parovi se učestalo nalaze i udvaraju se jedan drugome i na kraju pare. Nakon parenja, ženke se odlaze hraniti na duži period kako bi prikupila potrebne nutrijente za izlijeganje i čuvanje jajeta (Mallory et al., 2008). Za vrijeme ženkinih odsutstava, mužjaci redovito navraćaju do gnijezda kako bi ga obranili od potencijalnih uljeza i kako bi ga pripremili za povratak ženke (Gatt et al., 2019).
U ožujku ženka polaže jedno bijelo jaje (Bourgeois et al., 2008). Pritom mužjak preuzima brigu o jajetu dok ženka odlazi na more u potrazi za hranom kako bi povratila svoju snagu (Gatt et al., 2019). Ukoliko se jaje uništi zbog predatora ili bilo kojeg drugog razloga, ženka neće snijeti novo jaje. Roditelji se naizmjenično brinu o jajetu ukupno 50 dana ( vrijeme inkubacije) (Bourgeois, 2012). Tijekom čuvanja jajeta, onaj roditelj koji je napustio gnijezdo zbog hranjenja vraća se navečer kako bi mjesto gnijezda ostalo skriveno od predatora.
Mladi se izliježu od kraja travnja do početka svibnja (Bourgeois et al., 2008), a izgledaju kao čupavo klupko. Oba roditelja hrane mlado u razdoblju od 60 do 68 dana (Bourgeois, 2012). U potrazi za hranom odrasli mogu putovati i do 428 km prije nego se vrate mladima da ih nahrane obrocima od malih riba poput inćuna i srdela (Péron, 2013).
Kada mladi stasaju dovoljno, roditelji sve rjeđe dolaze ih nahraniti te mladi počinju izlaziti sve češće iz gnijezda. Tijekom srpnja, kada su mladi dovoljno stasali da budu samostalni, roditelji se više ne vraćaju do gnijezda (Bourgeois et al., 2008), a ptice polagano napuštaju koloniju i vraćaju se na otvoreno more gdje će provesti svoje vrijeme sve do početka gniježđenja u studenom.
Literatura:
- BirdLife International (2020) Species factsheet: Puffinus yelkouan.
- Borg, J.J., Raine, H., Raine, A.F. and Barbara, N. (2010) Protecting Malta’s wind chaser: The EU LIFE Yelkouan Shearwater project report.
- Bourgeois, K. and Vidal, E. (2007) Yelkouan shearwater nest-cavity selection and breeding success. Comptes Rendus Biologies, volume 330 (3), pages 205–214.
- Bourgeois K., Dromzée S., Vidal E. and Legrand J. (2008). Yelkouan shearwater Puffinus yelkouan presence and behaviour at colonies: not only a moonlight question. Comptes Rendus Biologies, volume 331 (1), pages 88-97.
- Bourgeois, K. (2012) Yelkouan Shearwater Puffinus Yelkouan, Updated state of knowledge and conservation of the nesting populations of the Small Mediterranean Islands, Initiative PIM.
- Bourgeois, K., Dromzée S. and Vidal E. (2014) Relationships between nest-cavity and mate selection, reproductive performance and fidelity in the Mediterranean endemic Yelkouan shearwater Puffinus yelkouan. Acta Ornithologica, volume 49 (1), pages 9-22.
- Gatt, M.C., Lago, P., Austad, M., Bonnet-Lebrun, A-S. and Metzger, B.J. (2019) Journal of Ornithology, volume 160 (3), pages 625-632.
- Mallory, M.L, Forbes, M.R, Ankney, C.D. and Alisauskas, R.T. (2008) Nutrient dynamics and constraints on the pre-laying exodus of High Arctic Northern Fulmars. Aquatic Biology, volume 4, pages 211–223.
