Autor: Dries Engelen
Jedan dio projekta LIFE Artina je obilazak Lastovskog otočja duž morskih transekata kako bi bolje razumjeli rasprostranjenost (morskih) ptica tijekom sezone gniježđenja. Transekti su trokutastog oblika te počinju i završavaju na granici Parka prirode Lastovsko otočje. Od ožujka do listopada svaki mjesec obilazimo 12 različitih morskih transekata, tri godine uzastopno. Osim popisivanja ptičjih vrsta, bilježimo i njihovu brojnost te ponašanje jer je za neke ptice more važno mjesto za hranjenje i odmor, dok za druge nije ništa drugo nego velika vodena masa koju trebaju prevaliti tijekom migracije.
Morski transekti – 82/288; 03. travnja 2020.
I evo nas ovdje – Imogen, (jedna od naših volontera), vozač broda Stjepan i moja malenkost. Sljedeća tri sata plovit ćemo brzinom od 15 km/h duž transekta TI. Sada je 08:30 h i na moru je bonaca – vidimo zrcalni odraz našeg broda. Osim nekoliko oblaka, vidljivost je odlična. ˝We see Mljet to the left of us, Sušac to the right, here we are doing a transect on sea-hea.˝ kao što pjeva Stealers Wheel.
Unatoč dobrom raspoloženju i prekrasnom morskom prostranstvu, naša očekivanja od ovog transekta ipak nisu previsoka. Prethodni transekti južno od Lastova često su bili gotovo bez ptica. Začudo, kroz pet minuta opažamo prvu pticu kako se odmara u daljini. Primjećujemo da je galeb, ali smo predaleko da bi odredili koja je točno vrsta. Zbog šanse da ovdje uočimo sredozemnog galeba (Ichthyaetus audouinii) konzervativno upisujemo u opažanje Larus spec. Desetak minuta kasnije bilježimo slično opažanje. U sljedećih pola sata jedino što opažamo su dvije plastične kante koje plutaju u blizini. U ovome trenutku rezultat opažanja ptice naspram smeća je 2:2, prilično razočaravajuće…
Zatim, nekih 50ak minuta od početka oblilaska, Imogen uočava pticu u niskom letu… to je pupavac (Upupa epops) ili “zebrabird” kako ju ona naziva! Slijedi ga skupina od 15 malih galebova (Hydrocoloeus minutus) koji se kreću prema sjeveru. Otprilike 20 km od Lastova skrećemo brodom i ulazimo u drugi dio transekta. Opet mali galebovi! Ovoga puta to je skupina od oko 50 ptica i čini se da imaju gozbu u moru. Pogled nam skreće na skupinu od 20 kormorana (Phalacrocorax carbo), što je prilično neobično budući da je Lastovsko otočje dom njegovog manjeg rođaka, morskog vranca (P. aristotelis). Nakon još nekoliko uočenih ptica, većinom galebova i neidentificirane skupine udaljenih migratornih vrapčarki, uočavamo prvog sisavca. Tri dobra dupina (Tursiops truncatus) pojavila su se blizu našeg broda! Iako ih sve češće vidimo oko Lastova, promatrači su uvijek uzbuđei kad ih vide, pa tako i mi.
Brod još jednom okrećemo da napravimo treći i posljednji dio transekta. More postaje sve nemirnije, a vjetar sve hladniji i puše nam ravno u lice. Međutim, dosadašnja raznolika opažanja i činjenica da se polako približavamo Lastovu motiviraju nas posljednjih 70 minuta. Naši napori su nagrađeni s još nekoliko zanimljivih opažanja koja su dodatno začinila današnja opažanja, poput eja močvarica (Circus aeroginosus), i vjetruša (Falco tinnunculus). Također, uočili smo i treću vrstu galeba – mediteranskog galeba (Ichthyaetus melanocephalus) u savršenom gnijezdećem ruhu, ali i tri gregule koje tragaju ta hranom (Puffinus yelkouan) – jedne od vrsta koje su u fokusu projekta LIFE Artina.
Na kraju transekta, na moru je opet bonaca. Iako izgleda da klizimo kao po svili, hladan sjeverni vjetar i dalje puše i nastavlja se probijati kroz našu odjeću. Srećom, prije nego nam se smrznu prsti i izgubimo osjet dodira, strižemo do svjetionika blizu uvale Skrivena luka i završavamo današnje putovanje! Ironično, sada kad smo gotovi uočavamo stotine galeba klaukavaca (Larus michahellis) koji se hrane jatom riba.
Unatoč tome, čini se da južni transekti oživljavaju tijekom proljeća i proljetne migracije! Upravo takvi elementi iznenađenja, daju vam snage za dalje tijekom tri godine praćenja morskih transekata. Dakle, na sljedećem (i ostalih 205 transekata koji nas još očekuju), nadamo se nekim opažanjima, poput burnice (Hydrobatus pelagicus), sredozemne medvjedice (Monachus monachus) i kita perajara (Balaenoptera physalus)!
