MOŽE LI SE SMANJITI SLUČAJNI ULOV MORSKIH PTICA TIJEKOM RIBOLOVA?

Autor: A. Miletić

Prilov se odnosi na one vrste koje su nenamjerno ulovljene tijekom ribolovne aktivnosti, a uključuje slučajni ulov ugroženih vrsta ili odbačeni ulov nekomercijalnih i komercijalnih morskih organizama. Jedan je od uzroka ugroženosti mnogih osjetljivih skupina morskih životinja, kao što su morski sisavci, morske kornjače, hrskavične ribe i morske ptice.

Morske ptice najčešće se ulove na udice parangala (prije nego što mamac potone) ili se zapletu u mreže. Slučajni ulov je ribaru propuštena prilika, a ptici najčešće smrtni ishod. Stoga se svijetu provodi niz aktivnosti i mjera kako bi se on ublažio i/ili smanjio. U zemljama u kojima je slučajan ulov ptica prilikom ribolova veliki problem, ribari i sami traže rješenja kako bi smanjili gubitke mamaca na udicama te na taj način osigurali ciljani ulov ribe. Tako su, primjerice, grčki ribari koji love u blizini velikih kolonija ptica, dobrovoljno počeli postavljati parangale noću, jer je tada smanjena aktivnost morskih ptica, a time i manja mogućnost međusobne interakcije.

Ovisno jesu li vezane za samu aktivnost ribolova ili ribolovni alat, mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica (engl. seabird bycatch mitigation measures) mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. prilagodba i/ili poboljšanje ribolovne prakse,
2. prilagodba i/ili poboljšanje ribolovnog alata.

Skupina A obuhvaća mjere koje na neki način mijenjaju aktivnost ribolova, odnosno za njihovu provedbu potrebno je utjecati na svijest i ponašanje ribara ili uvesti prostorno-vremensku regulaciju ribolova. To su mjere:

• postavljanja parangala u noćnim satima umjesto u sumrak, kako bi se morskim pticama smanjila vidljivost mamaca na udicama, a ribolovna aktivnost postavila u vrijeme kada su morske ptice relativno neaktivne;
• izbjegavanja bacanja ribljih ostataka prilikom postavljanja parangala ili izvlačenja mreža, kako bi se izbjeglo privlačenje velikog broja ptica u toj fazi ribolova;
• izbjegavanja ribolova na područjima na kojim se hrane i zadržavaju ugrožene morske ptice (sezonski ili trajno).

Skupina B obuhvaća mjere u kojima se prilagođava ili mijenja ribolovni alat s tipom alata koji doprinosi smanjenju slučajnog ulova morskih ptica. Time se nastoji ptice odbiti ili odvratiti od ribolovnog alata, ubrzati potonuće udica s mamcima te ih učiniti manje vidljivima. To su mjere korištenja:

• strašila za morske ptice (eng. streamer lines, tori lines, bird scaring lines), čiji način funkcioniranja možete vidjeti na sljedećoj poveznici;
• panela s visokim kontrastom (eng. high contrast panels) na mrežama stajaćicama;
• uređaja za plašenje ili odbijanje ptica, koji mogu biti vizualni, zvučni, svjetlosni ili imati kombinaciju različitih efekata (npr. signalna LED svjetla, umjetna ptica grabljivica);
• dodatnog otežanja na pridnenim parangalima, kako bi se povećala brzina potonuća udica te se na taj način smanjilo vrijeme izloženosti mamaca pticama;
• uređaja za smanjivanje izloženosti udica s mamcima plutajućih parangala (eng. hookpods), čiji način funkcioniranja možete vidjeti na poveznici.

• 

• 

• 

Kako bi mjere bile učinkovite, odnosno kako bi se osiguralo da ih ribari provode, one trebaju biti jednostavne, primjerene pojedinoj vrsti ribolova, isplative, praktične, sigurne, popraćene ekonomskim ili socijalnim poticajima. Osim toga, važno je povećati svijest ribara, ali i ostalih ključnih dionika, o slučajnom ulovu morskih ptica te njihovoj ulozi u tome.

Iz navedenog je vidljivo da se primjenom različitih metoda tijekom ribolova može smanjiti slučajni ulov morskih ptica, a učinkovitost je veća ako se istovremeno kombinira više različitih mjera.

U suradnji s ribarima sa Visa, Korčule i Lastova će se tijekom 2022. godine testirati mjere korištenja prilagođenih ribolovnih alata i to: signalnih (LED) svjetala za mreže stajaćice, dodatnog otežanja za pridnene parangale te uređaja za oslobađanje udica plutajućih parangala pod morem (hookpods). Na taj se način žele dobiti podaci o provedbi mjera i rezultatima, utjecaju na ciljani ulov ribe, praktičnosti, prednostima i nedostacima, usporedbi sa standardnim/konvencionalnim alatom te mišljenju ribara o mogućnosti buduće primjene takvog alata u Hrvatskoj.

Izvor: Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (2021): Izvješće o interakciji morskih ptica i ribolovnih aktivnosti te mjerama za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica. Projekt: LIFE ARTINA – LIFE17 NAT/HR/000594 „Seabird Conservation Network in the Adriatic.

Izvori fotografija:

• Izvor 1: https://www.acap.aq/fr/latest-news/3703-bird-scaring-lines-and-night-setting-on-pelagic-longliners-save-albatrosses-from-drowning-on-hooks
• Izvor 2: https://marinemadness.blog/2019/12/18/using-led-lights-to-reduce-bycatch-in-gillnet-fisheries/
• Izvor 3: https://www.acap.aq/fr/actualites/dernieres-nouvelles/4191-new-trials-for-the-hookpod-mini-planned-for-south-africa-in-2022