ZAŠTO LIFE ARTINA?

Diljem svijeta tisuće ptica i njihovih staništa je ugroženo, stoga je važno očuvati populacije ptica na prostorima na kojima one prirodno dolaze. Fokus očuvanja ne treba biti samo na gnjezdilištima, već i na drugim područjima poput njihovih migracijskih ruta, zimovališta i područja za hranjenje. Tijekom proteklih nekoliko desetljeća pridaje se sve veća važnost očuvanju ptica i razmjeni znanja te je zbog toga na nacionalnoj i EU razini uvedena zakonska regulativa kako bi se postigla veća zaštita ptica i njihovih staništa. Kao rezultat toga, proglašena je ekološka mreža Natura 2000, a obuhvaća 28 europskih zemalja te je najveća koordinirana mreža zaštićenih područja u svijetu. Glavni cilj ekološke mreže je zaštita najvrjednijih i najugroženijih vrsta i staništa u Europi.

Ekološka mreža (Natura 2000) u Hrvatskoj pokriva 36,73% kopnenog teritorija i 15,42% morskog dijela teritorija. S obzirom na nedostatak podataka, samo 3,29% mora u Hrvatskoj je određeno kao područja očuvanja značajna za ptice – tzv. POP područja. POP područja su područja ekološke mreže značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti. U Hrvatskoj POP područjima su proglašeni jedino otoci s poznatim gnijezdećim kolonijama, a pri tome su izostavljena područja koja su značajna kao prebivališta i hranilišta morskih ptica. Proglašena područja nisu dovoljna za učinkovito upravljanje pelagičkim morskim pticama, pticama koje provedu značajan dio života na otvorenom moru, poput sredozemnog galeba, kaukala i gregule.

Projekt LIFE Artina je osmišljen kako bi se doprinijelo rješavanju glavnih problema u očuvanju triju morskih vrsta ptica u središnjem dijelu Jadrana: sredozemni galeb (Larus audouinii), kaukal (Calonectris diomedea), gregula (Puffinus yelkouan). Naziv Artina potječe od lokalnog lastovskog naziva za gregulu, koja je ujedno i endem Sredozemlja, a s obzirom da gnijezdi samo u središnjem dijelu Jadrana njezina populacija je pod velikim pritiskom. Projektno područje je vrlo važno ne samo za gregulu, već i za kaukala i sredozemnog galeba čije populacije na tom području čine do 70%, odnosno 100% ukupne populacije prisutne u Hrvatskoj. Negativan utjecaj na prisutne populacije gregule i kaukala imaju strane invazivne vrste (crni štakor) posebice u razdoblju gniježđenja, dok je sredozemni galeb u kompeticiji s galebom klaukavcem. Iz tog razloga projektom se planira stvoriti podloga za oporavak populacija morskih ptica u dva susjedna POP područja u južnom dijelu Hrvatske, POP Lastovsko otočje i POP Pučinski otoci.

Nadalje, projektom će se prikupiti što više podataka (biološki podaci, podaci o ribarstvu, oceanografski podaci) potrebnih za prepoznavanje i određivanje novih isključivo morskih područja značajnih za ptice (POP). Takvom strategijom će se dugoročno doprinijeti učinkovitom upravljanju Jadranskim morem na području Hrvatske u svrhu zaštite morskih ptica. Uspostavom novih morskih POP-ova Hrvatska bi se konačno pridružila većini zemalja EU koje su već zaštitile takva područja.