Autor teksta: T. Šarčević
Imamo rezultate prve stručne analize prikupljenih podataka o krutom otpadu na Lastovu!
Da podsjetimo, u jesen smo prikupili podatke o krutom otpadu na plažama otoka Lastovo (Kremena, Saplun i Sito) i na morskoj površini okolnog akvatorija. To je bilo prvo, od planirana četiri, terenska izlaska, u svrhu prikupljanja podataka o krutom otpadu u sklopu ovog projekta, a ujedno i prvo ovakvo istraživanje otpada unificiranom metodologijom na području Lastovskog otočja.
Na plaži Sito zabilježeno je 3,495 komada krutog otpada po metru kvadratnom, na plaži Saplun 1,251 kom/m2, a na plaži Kremena 0,664 kom/m2.
Analizom rezultata utvrđeno je da su najučestaliji pronađeni predmeti Komadići polistirena veličinske kategorije 2.5 – 50 cm, koji su sačinjavali 32% (2348 komada) ukupnog otpada. Slijedeće najzastupljenije kategorije su: Ostali plastični predmeti (12%), Spužve (10%) te Komadići plastike veličinske kategorije 2.5 – 50 cm (5%). Trebamo napomenuti da ovo nisu svi komadi otpada pronađeni na plažama već samo komadi veći od 2.5 cm i to samo na proučavanom transektu – zadanoj jedinici površine. Nažalost, svjedočili smo i neopisivoj količini komadića otpada, uglavnom plastike, manje od 2.5 cm.
Prema izvorima prikupljenog otpada na plažama, analiza je ukazala da se većina može povezati s ribarstvom i marikulturom (50%), s obzirom da se velik dio zabilježenih predmeta koristi u tim aktivnostima (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša).
Čistoća plaža procijenjena je na osnovu tzv. indeksa čistoće obale (Clean coast index, po: Alkalay i sur., 2007*). Prema ovom indeksu, koji se temelji na broju predmeta po jedinici površine, plaže Saplun i Sito klasificirane su kao „vrlo prljave“, a plaža Kremena kao „prljava“.
Tijekom pregleda morske površine, zabilježen je 251 komad plutajućeg otpada, odnosno prosječna gustoća plutajućeg otpada tijekom istraživanja je iznosila 753 komada po km2.
Za otpad na površini mora trenutačno nisu razvijeni pokazatelji za stupanj čistoće pa ćemo trend, smanjenja ili povećanja količine otpada, moći uočiti tek usporedbom s rezultatima budućih istraživanja.
U odnosu na važnije potencijalne izvore zabilježenog otpada, procijenjeno je da se 49% može povezati s ribarstvom i marikulturom, 28% s priobalnim aktivnostima, dok je 9% nepoznatog izvora. Što se materijala tiče, najučestalija kategorija otpada pokazala se plastika, koja je na plaži zabilježena s učestalošću od 92%, a na površini mora od 97%.
Na plažama je najzastupljenija podkategorija bila stiropor – Komadići polistirena, veličinske kategorije 2.5 – 50 cm, sa zabilježenim udjelom od 32% ukupno sakupljenog otpada, dok je na površini mora najzastupljenija podkategorija bila Granule poliuretana ** s 40% ukupno zabilježenog otpada.
Nadamo se da će kroz ovaj projekt senzibilnost i interes lokalne zajednice i posjetitelja za tematiku onečišćenja mora i obala otpadom rasti sve više te naposljetku rezultirati smanjenjem količine otpada. Svima nam je u interesu čisto i zdravo more i obala!
*- Alkalay, R., Pasternak, G., Zask, A. (2007) Clean-coast index-A new approach for Beach cleanliness assessment. Ocean and Coastal Management. 50 (5–6), 352–362.
** – “Već prema vrsti monomera i uvjetima proizvodnje dobivaju se poliuretani različitih struktura i svojstava, od tvrdih i pjenastih do elastomernih i vlaknastih materijala, veziva, premaza i ljepila. Najvažnija je tzv. poliuretanska pjena, koja nastaje zbog reakcije krajnjih izocijanatnih skupina s vodom, što uzrokuje umrežavanje uz oslobađanje ugljikova dioksida, koji u polimernoj masi ostavlja šupljine. To je mekan, polutvrd ili tvrd celularni materijal za toplinsku i zvučnu izolaciju, za izradbu madraca, dijelova namještaja (meka sjedala i naslonjači) i sl. Pjena s integralnom oblogom (s kompaktnim vanjskim slojem) služi za unutarnje dijelove vozila te za športsku obuću i opremu.” – https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49248
