Sredozemni galeb (Larus audouinii), elegantniji srodnik galeba klaukavca (Larus michahellis), rijetka je pojava na jadranskoj obali. Crveni kljun, tamne oči, sivo-zelene noge i svijetlosivi plašt razlikuju ovog manjeg galeba od uobičajenih „obalnih“ galebova. Kao što mu ime govori, ova vrsta uistinu pripada Sredozemlju, a čak 70% globalne populacije živi na delti rijeke Ebro u Španjolskoj. Tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća populacija sredozemnog galeba povećala se s 1000 na 22000 parova zahvaljujući velikom naporu u zaštiti ove vrste. Na našim otocima unutar mljetskog i lastovskog arhipelaga gnijezdi tek 13 do 60 parova, ovisno o godini.
Ova mala kolonija sredozemnih galebova otkrivena je tek 1996. godine. Njen položaj izmjenjuje se iz godine u godinu između udaljenih otoka, obično stjenovitih s malo travnate vegetacije. Na takvim se otocima gnijezdi i galeb klaukavac te su često u kompeticiji za stanište. Ovisno o veličini lokalne populacije, sredozemni galebovi gnijezde se u većim ili manjim kolonijama pa čak i kao pojedinačni parovi u kolonijama galeba klaukavca.
Monogamni parovi sredozemnog galeba zajedno grade gnijezdo, inkubiraju jaja i brinu se o ptićima. U gnijezdu obično budu 2 do 3 jaja iz kojih se izlegu ptići nakon mjesec dana. Nakon još mjesec dana ptići su već spremni za letenje, ali ostaju s roditeljima dodatnih 3 do 4 mjeseca. Ovi su galebovi selice, zimuju u južnom Mediteranu i na sjeverozapadnoj obali Afrike te ih najveći broj prezimi na obali Maroka.
Glavna hrana ovih galebova su ribe, ponekad sipe, rakovi i kukci te rijetko sitne ptice (preletnice preko otoka), biljna hrana poput plodova maslina i sjemenki. Za razliku od drugih galebova, rijetko se hrane otpacima. Na moru love karakteristično nisko leteći polagano s krutim zamasima krila i obješenim, njišućim nogama. Kada uoče plijen obrušavaju se i grabe ga uranjajući samo kljun i ponekad glavu.
Zbog male brojnosti sredozemni galeb ima status ugrožene gnijezdeće populacije (EN prema IUCN) u Hrvatskoj i zaštićena je vrsta Zakonom o zaštiti prirode, dok je međunarodno zaštićen Dodatkom I Direktive o pticama, te Dodatkom I i II Bernske konvencije. Sva područja na kojima se gnijezdi su obuhvaćena područjem značajnim za očuvanje ptica ekološke mreže (Natura 2000) te se nalaze u Parku prirode Lastovsko otočje i Nacionalnom parku Mljet.
